Zakon o arhivskoj građi: zašto digitalizovati odmah

Zakon o arhivskoj građi se primenjuje na svako pravno lice, a akti o e-arhiviranju važe od 1. januara 2024, čineći digitalno upravljanje obavezom.

18. mart 2026. Arhivix Team 5 min
Zakon o arhivskoj građi: zašto digitalizovati odmah

Zakon o arhivskoj građi: Obim i obaveze

Srpski Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti (Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti), koji je stupio na snagu 2. februara 2021, uspostavio je sveobuhvatne obaveze za upravljanje dokumentima i arhiviranje u celoj srpskoj ekonomiji. Za razliku od propisa koji ciljaju specifične sektore, ovaj zakon se primenjuje na sva pravna lica registrovana u Srbiji, od velikih korporacija do malih preduzeća, neprofitnih organizacija i javnih institucija. Svaka organizacija mora da održava, štiti i pravilno arhivira svoju dokumentarnu i arhivsku građu prema standardima definisanim u zakonu i njegovim podzakonskim aktima.

Podzakonski akti o e-arhiviranju: Operativni od januara 2024.

Dok je matični zakon stupio na snagu 2021, ključni podzakonski akti za elektronsko arhiviranje postali su operativni 1. januara 2024. Ovi podzakonski akti definišu tehničke standarde i procedure za digitalizaciju papirnih dokumenata, čuvanje elektronskih zapisa, obezbeđivanje dugoročne čitljivosti i integriteta digitalnih arhiva, i upravljanje životnim ciklusom elektronskih dokumenata od kreiranja do konačnog raspolaganja. Kompanije su sada obavezne da imaju imenovana odgovorna lica za arhivske aktivnosti, da održavaju arhivske knjige (arhivska knjiga) u kojima je navedena sva dokumentarna građa, i da implementiraju planove klasifikacije koji kategorizuju dokumente po tipu i roku čuvanja.

Šta svaka kompanija mora da uradi

Obaveze prema Zakonu o arhivskoj građi su specifične i neosporive. Svako pravno lice mora da imenuje lice odgovorno za zaštitu dokumentarne i arhivske građe. Kompanije moraju da kreiraju i održavaju Listu kategorija dokumentarne građe sa rokovima čuvanja, odobrenu od strane nadležnog arhiva. Arhivska knjiga mora da se održava i ažurira godišnje, beleženjem sve dokumentarne građe koju kompanija poseduje. Dokumentarna građa označena kao arhivska mora se predati nadležnom arhivu pod definisanim uslovima. Kompanije takođe moraju da dobiju odobrenje pre uništenja bilo koje dokumentarne građe kojoj je istekao rok čuvanja. Neispunjavanje ovih obaveza izlaže kompanije regulatornim sankcijama i potencijalnoj pravnoj odgovornosti.

Digitalni imperativ

Iako zakon pokriva i fizičke i digitalne zapise, praktična realnost u 2026. čini digitalizaciju neophodnom. Srpski sistem elektronskog fakturisanja (SEF), novi zahtev za elektronske otpremnice i prošireni Zakon o informacionoj bezbednosti svi generišu digitalne zapise koji moraju biti arhivirani prema standardima zakona o arhiviranju. Održavanje paralelnih papirnih i digitalnih arhivskih sistema nije samo neefikasno već stvara nedoslednosti koje komplikuju usklađenost. Kompanije koje digitalizuju celokupnu dokumentarnu bazu mogu da primenjuju uniformne politike čuvanja, automatizuju ažuriranja arhivske knjige i odgovaraju na regulatorne zahteve daleko efikasnije od onih koje se oslanjaju na fizičko skladištenje.

EBRD podrška i poreski podsticaji za digitalizaciju

Srpske kompanije koje preduzimaju projekte digitalizacije imaju pristup značajnoj finansijskoj podršci. EBRD Go Digital program je opredelio 10 miliona EUR posebno za preduzeća Zapadnog Balkana koja teže digitalnoj transformaciji, uključujući sisteme za upravljanje dokumentima i arhiviranje. Dodatno, srpski IP Box režim izuzima 80% kvalifikovanog prihoda od intelektualne svojine od poreza na dobit pravnih lica, što rezultira efektivnom stopom od samo 3%: moćan podsticaj za kompanije koje razvijaju ili implementiraju digitalna rešenja. Ovi programi značajno smanjuju barijeru troškova koja je istorijski sprečavala manje kompanije da modernizuju svoje arhivske prakse.

Posledice neusklađenosti

Kompanije koje ne ispune svoje obaveze prema Zakonu o arhivskoj građi suočavaju se sa inspekcijama nadležnih arhiva, obaveznim nalozima za ispravke i reputacionom štetom koja proizlazi iz označavanja kao neusklađene. Kada se kombinuju sa kaznama vezanim za SEF od 200.000 do 2.000.000 RSD i kaznama za e-Otpremnicu od 430 do 17.100 EUR, kumulativni finansijski rizik ignorisanja obaveza upravljanja dokumentima je značajan. Što je još važnije, kompanije bez odgovarajućih arhivskih sistema ne mogu da dokažu usklađenost tokom poreskih revizija, inspekcija rada ili sudskih postupaka, situacija u kojima je sposobnost da se proizvedu kompletni, autentifikovani zapisi odlučujuća.